Antičke nekropole u Budvi (helenistička i rimska): Sistem zaštite i potencijal za kulturnu i turističku valorizaciju
Posebnu vrijednost crnogorske kulturne baštine predstavljaju nepokretna dobra, među kojima se izdvajaju arheološki lokaliteti, koji ukazuju na bogatu istoriju, tradiciju i zaostavštinu ovog prostora, na djelovanje različitih kultura, multikonfesionalnost i multietničnost, što predstavlja bitan element savremene crnogorske kulture, njenih kulturnih politika, održivog razvoja i uopšte nacionalnog bića. Zbog toga je njihova zaštita od izuzetne važnosti, radi prenošenja budućim generacijama u što više očuvanom i autentičnom obliku. Savremeni sistem zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori bazira se na institucionalnom i normativnom okviru, te konzervatorskim principima i mjerama zaštite, usklađenim sa međunarodnim standardima.
Jedan od najznačajnih aheoloških lokaliteta u Crnoj Gori jesu antičke nekropole u Budvi (helenistička i rimska), slučajno otkrivene 30-ih godina prošlog vijeka. Brojni predmeti od zlata, srebra, stakla i fine keramike, kao i mnogi drugi primjerci, otkriveni na ovom lokalitetu, predstavljaju jedinstvene i reprezentativne nalaze ove vrste, ne samo na prostoru Crne Gore, već i šire. Zbog izuzetnih kulturnih vrijednosti koje posjeduju, zakonom su zaštićeni i imaju status kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Cilj ovoga rada je da ukaže na višestruki značaj antičkih nekropola Budve, koje, osim prepoznatih kulturno-istorijskih i naučnih vrijednosti, posjeduju i ekonomski potencijal, još uvijek nedovoljno valorizovan.
Ključne riječi: Budva, antičke nekropole, zaštita, turistička valorizacija, potencijal, kulturno dobro.